“Bilo je za očekivati da će se na osnovu svih dešavanja u svijetu raditi na olakšavanju uslova za aktivaciju MAP-a, odnosno odobrenju Godišnjeg nacionalnog programa. Ima mjesec kako je ta mogućnost iznesena u okviru naših institucija”, istakao je Hadžović, dodavši da su stručni timovi odluku donijeli ranije da bi ona današnjom formalnošću bila ozvaničena.
Dodao je da su čekali da prođu izbori kako se ne bi pravila dodatna konfuzija u vezi s ovom tematikom, zloupotrebljavajući je u predizborne svrhe.
“EU i NATO su Zapadni Balkan proglasili interesom od strateške važnosti. Proteklih godina tom području nisu posvetili adekvatnu pažnju pa su sada odlučili da se dodatno angažuju. Da Balkan ne bi bio prostor za potkusurivanje, vjerovatno su odlučili da se malo snažnije angažuju i dodatno pruže ruku ovom regionu reformskom agendom kada je uklonila uslov ‘Sejdić-Finci’ koji je pet godina blokirao napredak BiH. NATO je po istom principu odlučio da smanji uslov za BiH, da više ne insistiraju na kompletnom knjiženju vojne imovine, nego da se malo olakša taj postupak. Do naših političara je da vidimo hoće li raditi za interes građana ili će ostati čvrsto zakopani u svojim rovovima kao dosad”, rekao je Hadžović.
Upitan da li može biti opstrukcija kada je riječ o NATO integracijama, Hadžović ističe da je to nezahvalno prognozirati u okviru trenutnih dešavanja i trenutnih problema s kojima se susrećemo na političkoj sceni.
“Nikakva alternativa se ne nudi članstvu u NATO, odnosno miru i sigurnosti u BiH. Milorad Dodik navodi u svojim izjavama da neće dozvoliti da BiH postane punopravna članica u NATO-u, ali sada govorimo o Akcionom planu za članstvo u NATO, za koje će, sudeći po iskustvu ostalih zemalja, trebati najmanje pet godina da bi se došlo u fazu da postane punopravna članica. To je vrijeme u kojem se može postići konsenzus i ispregovarati politička saglasnost. Naravno, naš sistem je takav da se sve može i blokirati”, rekao je naš sagovornik.
Naveo je kako je Komisija za integracije u NATO napravila radnu verziju dokumenta i da se on sada usaglašava.
“Čekaju se komentari ministarstava. Potom se taj isti dokument treba usvojiti na Komisiji za integracije NATO-a, zatim u Vijeću ministara da bi ga proslijedilo Predsjedništvo BiH prema sjedištu NATO-a”, objašnjava direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.