Sarajevo, 31. 7. 2026. godine
Slučaj cyber prevare namjenske kompanije Igman Konjic, prilikom čega je ugroženo više od 1,5 miliona BAM, još jednom zorno ukazuje na nedovoljnu svijest i otpornost društva na cyber prijetnje, ali i potrebu što hitnijeg uspostavljanja CERT-a (Tima za odgovor na računarske/cyber incidente).
Posebno zabrinjava to što je Igman Konjic kompanija većinski u vlasništvu države, čime se nastavlja trend cyber napada na državne institucije. Podsjećamo, u septembru 2022. godine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (BiH) bila je žrtva cyber napada, uprkos pozivima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH da institucije i privatni sektor izvrše sigurnosnu procjenu informaciono-komunikacionih sistema, koji su neposredno prethodili konkretnom napadu.
U eri kada kolektivni Zapad sve više razmišlja o unapređivanju vlastite vojno-industrijske baze, sve više se čuju glasovi o neiskorištenom potencijalu BiH za potrebe NATO-a. Stoga, pomalo čudi da važna kompanija, što Igman zasigurno jeste, ima tako niske standarde cyber sigurnosti (bili su žrtva BEC – Business Email Compromise napada, koji je već među učestalijim oblicima napada u BiH na poslovne subjekte), tim prije što kompanije koje posluju u sektoru odbrambene industrije predstavljaju potencijalno atraktivne mete za različite oblike cyber i hibridnih prijetnji. Da stvar bude čudnija, Federalna uprava policije, u maju ove godine, putem Odjeljenja za borbu protiv kompjuterskog kriminala, upozorila je građane i pravna lica na drastičan porast online prevara, a da su među najopasnijim aktuelnim prijetnjama prevare putem lažnih e-mailova.
Centar za sigurnosne studije je prošle godine objavio istraživanje o budućim trendovima cyber sigurnosti u BiH za period 2025 – 2030. Osim nastavka nedostatka političke volje da se poradi na cyber osnaživanju, cyber prostor bi mogao biti platforma za politička previranja i širenje različitih uticaja u geopolitičkom kontekstu (što je posebno bitno i u kontekstu novih izbornih tehnologija koje će biti korištene na Općim izborima u oktobru ove godine). Također, istraživanje, koje je bilo bazirano na inovativnoj metodi predviđanja – tzv. „horizont skeniranje“, ukazalo je i na moguće buduće modalitete cyber napada te nedostatne kapacitete sigurnosnih agencija za odgovor na njih.
Zbog svega navedenog, neophodno je da politički akteri u BiH pitanje cyber sigurnosti konačno počnu tretirati kao prvorazredno pitanje državne sigurnosti. To podrazumijeva hitno usvajanje državne strategije cyber sigurnosti i uspostavljanje funkcionalnog državnog CERT-a, unapređenje i usklađivanje zakonskog okvira, jačanje zaštite kritične infrastrukture (op.a. gdje kompanija Igman, zbog prirode poslova, svakako pripada), intenzivniju međunarodnu saradnju, kao i kontinuirano ulaganje u podizanje svijesti građana i razvoj obrazovnih programa u ovoj oblasti.