Sarajevo, 19. 01. 2024. godine
Nedostatak kvoruma unutar parlamentarnih federalnih komisija već duži vremenski period ugrožava funkcionisanje Vlade Federacije BiH, ali i federalnih i kantonalnih zakonodavnih tijela. U krajnjoj instanci, najveći gubitnici su ponovo građani koji su uskraćeni za donošenje zakonskih rješenja koja trebaju osigurati bolju vladavinu prava, omogućiti povećanje penzija i socijalnih primanja te kreirati bolji poslovni ambijent. Beskrajne neplodonosne medijske besjede predstavnika vlasti i opozicije samo još više deprimiraju građane umjesto da iskažu političku hrabrost i odgovornost te razriješe ovu nepotrebnu sagu kako to i dolikuje zrelom političkom pragmatizmu. Činjenice su sljedeće:
- Predstavnici opozicionih stranaka uslovljavaju dolazak na zakonodavno-pravnu komisiju kreiranjem liste za izbor nedostajućeg sudije Ustavnog suda BiH, kako bi se ostvarila nadležnost parlamenta da bira kandidata. Ne postoji niti jedan logičan razlog radi kojeg se toj opciji toliko opiru u vladajućoj strukturi, ako postoji neupitna većina za donošenje odluka. U principu to bi bio i dobar test za Trojku i hrvatsku koaliciju da provjere stabilnost i iskrenost svog partnerskog odnosa. Samim tim bi i otklonili dileme američkih partnera da se najveća bojazan za funkcionisanje partnerske Trojke upravo krije u nesporazumima i unutrašnjim stranačkim previranjima u svim koalicionim strankama.
- Upućivanjem takvog prijedloga raskrinkale bi se do kraja i namjere predstavnika opozicije, jer bi neprihvatanje onoga što javno zagovaraju značilo da se treba istrajati na drugim rješenjima za koje bi onda dobili neupitnu podršku javnosti.
- Glasanjem parlamentarnih predstavnika za jednog od predloženih kandidata i njegov izbor za sudiju Ustavnog suda BiH, smanjio bi se pritisak na ovu najvažniju instituciju koja je čuvar Ustava, ali i institucionalni garant zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- U slučaju neizbora trenutnog glavnog favorita hrvatskih stranaka gosp. Marinka Vukoje, mjesto u Ustavnom sudu BiH pripalo bi drugom predstavniku hrvatskog naroda, tako da ne bi bio poremećen nacionalni balans koji nije ustavna kategorija ali je nepobitna dosadašnja praksa. Svi ostali kandidati su iz reda hrvatskog naroda i ako ćemo iskreno rezonovati, znatan broj njih je također imao određenu podršku HDZ-a BiH tokom prethodnih postavljanja. U isto vrijeme, ako bi se stvari odvijale po ovakvom scenariju, to bi ostavilo mogućnost bolje pregovaračke pozicije hrvatskim strankama u odnosu na Trojku u nizu predstojećih odluka koje će se donositi na nivou Federacije i kantona.
Vladajuća struktura je obećala da će raditi u najboljem interesu građana, pa se nadamo da će izaći iz zone konformizma i istinskim i odgovornim politikama pokazati to u praksi.