Sjevernoatlantski savez (NATO) danas obilježava jubilarnu 70. godišnjicu postojanja. Osnovan je Sjevernoatlantskim sporazumom potpisanim 4. aprila 1949. godine u Washingtonu između 12 država tadašnjeg zapadnog bloka.
Mir za milione
Sedam decenija kasnije, NATO je i dalje jedna od najutjecajnijih vojno-političkih organizacija u svijetu. Okuplja 29 država, a u sjedištu NATO-a u Briselu u završnoj su fazi pripreme za prijem Sjeverne Makedonije kao 30. članice.
– Za ovih 70 godina postojanja, NATO je omogućio milionima ljudi da uživaju u miru i stabilnosti – kaže u razgovoru za Vijesti.ba direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.
Osim što su se zemlje članice NATO-a odlučile da dijele zajedničke demokratske vrijednosti, obavezale su se i na načelo kolektivne odbrane, odnosno da će napad na jednu tretirati kao napad na sve njih.
Kada je u pitanju put naše zemlje ka članstvu u NATO-u, i dalje se ne nazire konsenzus – polovina je za, a druga polovina protiv.
Hadžović potcrtava da je najveći problem nedostatak dijaloga između dvije grupacije političara – onih za i onih protiv NATO-a.
– Nažalost, nema dijaloga gdje bi se ukrstili argumenti i to nas vraća unazad, odnosno drži u nekom statusu quo koji je najpogubniji za same građane – ističe Hadžović.
Pojašnjava da će upravo iz tog razloga Centar za sigurnosne studije naredne sedmice, tačnije 11. aprila, u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu organizovati regionalnu međunarodnu konferenciju, na kojoj će još jednom biti predstavljene vojne i političke prednosti integracije BiH u NATO.
Bit će riječi i o nevojnim aspektima saradnje s NATO-om poput pomoći u prirodnim nesrećama, ili u okviru NATO programa za mir i nauku, koji također nudi ogromne mogućnosti i akademskoj zajednici.
Naš sagovornik smatra da od 1996. godine pa do današnjeg dana niko ne bi trebao imati nijednu zamjerku na djelovanje NATO-a u BiH.
– NATO je pomogao da se u BiH napravi najbrža transformacija oružanih snaga možda i u cijeloj historiji čovječanstva, a od samoga početka imamo i nesebičnu pomoć u očuvanju mira i stabilnosti – dodaje Hadžović.
Međutim, navodi, da bi Oružane snage BiH nastavile daljnje usavršavanje i napredak, potrebna su znatno veća izdvajanja u budžetu. No, pojedine bh. političke strukture tome se strogo protive.
Kao primjer navodi Luksemburg, koji ima manje od 1.600 vojnika, ali za oblast odbrane i saradnje sa NATO-om izdvaja oko 400 miliona eura na godišnjem nivou, dok recimo Island, iako nema oružane snage, u tu svrhu izdvaja oko 600 miliona eura godišnje.
– Postojećih 290 miliona KM svakako ne omogućava BiH daljnji iskorak, jer se naše Oružane snage moraju modernizovati, sve je to već zastarjela oprema, a moraju se stvoriti i mnogo bolji uslovi za vojnike, podoficire i oficire kako bi mogli kvalitetno odgovoriti svim svojim obavezama – rekao je Hadžović.
Brojni benefiti
Brojni su benefiti koje bi naša zemlja ostvarila punopravnim članstvom u NATO-u. Svakako, najvažnija je sigurnost, koju bi nam garantovalo pomenuto načelo kolektivne obrane.
– Eventualni napad na naše granice od neke nečlanice NATO-a zasigurno bi bio alarm da i ostale zemlje članice stanu u zaštitu naših granica. A isto tako imali bismo obavezu da i mi damo svoj doprinos ako do takve situacije dođe u nekoj drugoj državi članici – pojašnjava Hadžović.
Upozorava da u posljednje vrijeme vrebaju brojne sigurnosne prijetnje sa kojima se naša zemlja ne bi bila u stanju izboriti samostalno. Tu, prije svega, misli na hibridno, odnosno digitalno ratovanje.
– Jednostavno, mi nismo ni svjesni koliku prijetnju za jednu državu poput naše predstavljaju hakerski napadi na elektronska ili neka druga postrojenja. A članstvom u NATO-u i tu bismo mogli računati na svesrdnu pomoć partnera koji su daleko više dogurali u toj oblasti – poručuje Hadžović.
Na ekonomskom planu, nastavlja naš sagovornik, BiH u posljednjih 15-ak godina prima značajnu finansijsku pomoć kako od samog NATO-a, tako i od zemalja članica.
– Vidimo svakodnevno da mnoge zemlje potpisuju bilateralne sporazume sa BiH, nudeći nam svoju podršku u deminiranju, izgradnji sigurnih skladišta za oružje… – kaže Hadžović.
Bh. članstvom u NATO-u, navodi, značajno bi porastao i bonitet naše ekonomije i bankarskog sektora.
– Veoma je bitno naglasiti da bi investitori osjećali znatno veću sigurnost za svoje ulaganje, a samim tim porastao bi i kreditni rejting naše države. U prijevodu, to bi značilo i manje kamate za građane prilikom podizanja kredita – jasan je Hadžović.
S druge strane, kao članica NATO-a BiH bi bila i veća prijetnja za terorističke organizacije, te bi u tu svrhu morala izdvajati i određena novčana sredstva, ali i morala bi biti spremna na potencijalne gubitke u ljudstvu prilikom izvođenja mirovnih operacija.
– Na sreću, BiH te gubitke još uvijek nije iskusila, ali ostale zemlje članice NATO-a koje djeluju širom svijeta, nažalost, jesu – zaključuje Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba.
(Vijesti.ba, 04.04.2019.god.)