Viši dužnosnik NATO-a za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pszczel nedavno je poručio da BiH nema pravo na plan “B” s obzirom na to da oko pristupa Alijansi postoji samo plan “A”.

“BiH ima mnogo toga za uraditi, a ključna riječ je reforma. Možete računati na NATO savez, ali i pojedince koji ga predstavljaju u ispunjavanju zadataka koji vam ostaju. NATO je pružio podršku, ali na BiH je sada da učini korak dalje”, rekao je Pszczel u Sarajevu na konferenciji povodom obilježavanja 70. godišnjice osnivanja ovog vojnog saveza.

Analizirajući poruku ovog NATO dužnosnika, direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović kaže za Vijesti.ba da je BiH još zvanično opredijeljena za integracije u Alijansu, što je pokazala dosadašnjim usvojenim dokumentima.

“BiH su vrata u NATO-u otvorena i ne razmatra se nijedna druga opcija, kao što je to recimo u slučaju sa Srbijom, gdje znaju na čemu su – povećanja saradnja, ali nema članstva. BiH još je zvanično opredijeljena za NATO, a to je pokazala svim dokumentima koje je slala i svim što je uradila. Ako ne promijenimo mišljenje, opcija je ‘A’. To je ono što smo mi izrazili, a što je NATO spreman prihvatiti”, ističe Hadžović.

Kako navodi, ovaj vojni savez je u decembru su dodatno pružio ruku BiH umanjenjem uslova iz Talina, kako bi našoj državi omogućio dalju integraciju.

 “Takođe, svakodnevno vidimo saradnju Ministarstva odbrane BiH i nadležnih službi sa NATO-om. U svakodnevnoj su komunikaciji, saradnji, vježbama i partnerstvu. Na tome se praktično radi. I BiH i njeni zvaničnici uključeni su u sve aktivnosti NATO-a. Izuzev sjedenja za stolom i donošenja odluka, misije u Afganistanu i sve ostale aktivnosti se provode. BiH je tu i na samitima. Tako da je to plan ‘A’ – imate opredjeljenje, to ste poslali, iskazali želju, mi vam izlazimo ususret i to je to”, pojašnjava naš sagovornik.

Ukoliko se nešto promijeni u odnosu BiH prema NATO-u, ističe, tek onda se može uzimati u obzir neki plan “B”.

“Sada je plan ‘A’ koji je čist i koji je BiH poslala. Na osnovu tog plana ‘A’ radimo, sarađujemo i ostvarujemo partnerstvo sa NATO-om”, kaže Hadžović.

Ipak, vladajuće stranke u BiH imaju suprotstavljen odnos prema NATO integracijama. SDA zagovara aktivaciju MAP-a i poštivanje Zakona o odbrani, te postavlja to kao uslov za imenovanje mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH, za razliku od SNSD-a koji to rezolutno odbija.

Različite stavove moguće je pomiriti uz dijelog, smatra Hadžović.

“Generalno, mana na našoj kompletnoj političkoj sceni upravo je nedostatak dijaloga. Mi jednostavno vidimo da su sad svi u svojim ‘rovovima’ i umjesto da izlazimo iz njih, političari još dublje kopaju te tranše i još više nas udaljavaju od mogućeg postizanja kompromisa. Kada govorimo o MAP-u, neko mora odustati od onoga za šta se javno deklarisao. Mislim da tu postoji mogućnost, pošto MAP ne znači punopravno članstvo u NATO-u. Tu se može tražiti prostor za pregovor i dogovor, ali trebaju nam mudre političke glave i odgovorni političari koji mogu zajedno sjesti za sto i o ovome razgovarati”, naglašava ovaj sigurnosni stručnjak.

On upozorava da zvaničnici NATO-a nisu zadovoljni odnosom bh. političara prema pitanju integracija u Alijansu.

“Ono što sigurno oni neće željeti je da sjede za stolom gdje se odlučuje konsenzusom, a da u BiH ne postoji unutrašnja politička vizija i da se ne može postići nikakav dogovor. To je veoma negativan imidž BiH, jer se sve bespotrebno problematizira, nema svijesti, odgovornosti ili znanja da se sjedne za sto i da se postigne dogovor u okviru političkih pregovora”, potcrtava naš sagovornik.

Hadžović dodaje da je BiH u vojnom pogledu maltene dostigla standarde NATO-a.

“To oni jasno i nedvosmisleno kažu za BiH, a o tome svjedoče zvanični izvještaji Vojnog komiteta i svih relevantnih institucija iz NATO-a koje prate šta se dešava”, navodi on.

(Vijesti.ba, 23.04.2019.god.)