Želio bih da ohrabrim političare koji će se sutra sastati sa Stoltenbergom da više slušaju ono što on ima reći o situaciji u NATO-u, razmiještanju snaga, prijetnjama od Rusije i uticaju dolaska na čelo SAD-a Donalda Trampa, ali i o generalnim promjenama u međunarodnim odnosima i odnosu snaga u svijetu, ističe Hadžović.
VIJESTI.BA: Šta očekujete od sutrašnje posjete generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga BiH?
HADŽOVIĆ: Stoltenberg će biti upoznat sa trenutnim dešavanjima u BiH, reformama koje naša zemlja provodi, ali i vjerovatno sa političkim nesporazumima koji su afektirali Ministarstvo odbrane BiH i OS BiH sa nedavnom proslavom 9. januara, Dana RS. Posjeta je, dakle, prilika da se generalni sekretar bliže i bolje upozna sa situacijom, te da se razmijene mišljenja o stanju u NATO-u, problemima sa kojima se Savez susreće, tačnije o transformacijama i promjenama. Vjerovatno će biti riječi i o odnosu koji bi SAD mogao imati prema ovoj organizaciji.
VIJESTI.BA: Smatrate li da bi njegv dolazak u BiH mogao imati značajan uticaj za aktivaciju MAP-a?
HADŽOVIĆ: Dolazak Stoltenberga šalje poruku da je NATO još uvijek zainteresovan za BiH i da podržava njen put ka punopravnom članstvu u samom Savezu. To je pozitivan gest od samog generalnog sekretara, jer u mnoštvu problema sa kojima se NATO suočava, dolazi ipak da pruži podršku BiH. Nažalost, nisam optimista da će njegova posjeta uticati aktiviranje MAP-a, koji BiH čeka više od šest godina.
VIJESTI.BA: S druge strane, u kakvom svjetlu BiH dočekuje Stoltenberga? Recimo, jedan od uslova za članstvo u NATO-u je knjiženje vojne imovine, a taj zadatak naša država nije završila.
HADŽOVIĆ: Sa vojnog aspekta, postoji određeni pomak. BiH usvojila je Plan modernizacije kroz usvojeni Pregled odbrane, te je i dalje spremna doprinositi međunarodnom miru i napraviti modernizaciju OS BiH, kako bi bile kompatibilne sa ostalim NATO članicama. Osim toga, zemlja smo koja ispunjava svoje obaveze sa daljom reformom, podrškom civilnom stanovništvu i učešćem u mirovnim misijama.
S druge strane, vidimo da u BiH imamo veliku političku nestabilnost. Uz nedostatak političke volje da se riješi pitanje vojne imovine, svakodnevno se dodaju određene teme koje dodatno destabilizuju BiH, a samim tim se veoma negativno percipiraju u okviru samog NATO-a, odnosno da naša država nije politički spremna da se priključi vojno-političkom savezu kakav je NATO.
VIJESTI.BA: Je li upravo takva poruka upućena 9. januara, kada su obilježavanju ovog datuma prisustvovali pripadnici OS BiH?
HADŽOVIĆ: Ministarstvo odbrane BiH obećalo je da ćemo sutra imati analizu onoga što se dešavalo 8. i 9. januara u Banjaluci. U BiH bili smo svjedoci različitih interpretacija samog događaja i odluka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, a činjenica je da je uzdrman lanac komandovanja. To je bacilo sjenu na kompletnu dosadašnju reformu Ministarstva odbrane BiH i OS BiH. Zasigurno su poruke o tom događaju i negativnoj političkoj atmosferi proslijeđene i da je generalni sekretar upoznat o svemu.
Na ovom planu, kao i na porukama iz Evropskog parlamenta koje se odnose na funkcionalniju državu, veću političku i ekonomsko-socijalnu stabilnost u BiH, vidimo da su svi vjerodostojno i tačno identifikovali probleme u našoj državi. Umjesto da se bavimo napretkom na EU i NATO putu, mi ostajemo zatočeni u začaranom krugu internih političkih problema, koji se problematiziraju svakim danom. To zasigurno ne daje imidž zemlje koja bi trebalo da postane punopravni član NATO-a.
VIJESTI.BA: Imajući u vidu političke probleme u BiH, ali i problema NATO-a koje ste pomenuli, a posebno nakon dolaska Trampa na čelo SAD, hoće li i u kojoj mjeri biti otežan put BiH ka NATO-u? Zbog svega toga, hoće li on ići sve teže?
HADŽOVIĆ: Nažalost, smatram da hoće. Želio bih da ohrabrim političare koji će se sutra sastati sa Stoltenbergom da više slušaju ono što on ima reći o situaciji u NATO-u, razmiještanju snaga, prijetnjama od Rusije i uticaju dolaska na čelo SAD-a Donalda Trampa, ali i o generalnim promjenama u međunarodnim odnosima i odnosu snaga u svijetu.
Nadam se da će njegova poruka doći do domaćih političara. Smatram da je krajnje vrijeme da se domaći političari okrenu malo i onome što se dešava oko nas, kako bismo mogli prilagoditi naše nacionalnosigurnosne interese i interese države, a kako ponovo ne bismo postali mjesto za potkusurivanje velikih sila i novih regionalnih sila, koja će svakako tražiti prodor u područja koja su nezaštićena, odnosno nisu pod kišobranom ni NATO-a ni EU. Stoga se, ponavljam, nadam da će domaći političari pažljivo slušati šta generalni sekretar ima da kaže i pokušati promijeniti svoj odnos, odnosno ponašati se mnogo više državnički nego što je to sada slučaj.
Razgovarala: Nevena Ćosić
(Vijesti.ba, 01.02.2017.god.)