Fotografija preuzeta sa: INS.ba
Armin Kržalić, zamjenik direktora Centra za sigurnosne studije, dao je intervju 19.10.2017. godine za bosanskohercegovački informativni servis INS.ba. U nastavku prenosimo intervju u cjelosti.
Predstavnici Skupštine entiteta Republike Srpske u Bosni i Hercegovini imaju pravo da predlažu i donose rezolucije. Također, oni imaju i odgovornost prema miru i stabilnosti kako u našoj zemlji tako i regionu, kazao je u razgovoru za bh. informativni servis INS direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) dr. Armin Kržalić.
Treba li bi, dodao je, znati da su pitanja pravaca i aktivnosti vanjske politike, među koje se ubrajaju i odbrambeni elementi i kapaciteti u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH.
„Posebno je važno naglasiti neophodnost realizacije obaveza iz Sporazuma o regionalnoj suradnji (čl. II i V Aneksa 1-B Okvirnog mirovnog sporazuma – OMS) te kontinuirano aktivno učešće predstavnika Bosne i Hercegovine u pregovorima o regionalnom kontroliranju naoružanja (čl. V Aneksa 1-B OMS). Dakle, oni koji se uporno pozivaju na Daytonski mirovni sporazum i dosljedno provođenje istog zaboravljaju istovremeno da se on mora potpuno provoditi, a ne samo u njegovim dijelovima ili dijelovi koji odgovaraju politici secesionizma. Visoki predstavnik bi trebao da bude institucija koja će štiti dosljedno provođenje Sporazuma, a ne osoba koja će nas informisati sa svojim saopćenjima o tome kako potezi neki institucija nisu u skladu sa Daytonom“, naglasio je Kržalić.
Vojna neutralnost ili pak demilitarizacija u BiH je, dodao je, pitanje od regionalnog i europskog značaja, i to pitanje izvan nadležnosti entiteta i predstavlja širi međunarodni kontekst.
„Također, predstavnici Skupštine RS bi trebali da znaju da je NATO obaveza koja je proizašla podrškom predstavnika te iste Skupštine. Samo da podsjetim na činjenicu da su članom 84. Zakona o obrani Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti obrane, dužni da u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provode sve potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a isticanje svakojakih inicijativa ili odluka na nivou entiteta odnosno organa entiteta o pristupanju u članstvo NATO-a je nepotrebno, jer su ti isti organi entiteta prihvatili ovaj zakon prije nego što je usvojen od strane Parlamentarne skupštine BiH“, istakao je.
Prema riječima Kržalića, potrebno je zaustaviti politizaciju sigurnosnog i odbranbenog sektora.
„Također, one koji su glasali za predmetnu Rezoluciju i pozivaju se na ustavnost i zakonitost očigledno nisu svjesni odredbe iz člana 82. stav (2) Zakona o odbrani BiH u kojem se nedvosmisleno navodi da drugi državni i entitetski zakoni i podzakonski akti koji zadiru u pitanja iz oblasti obrane moraju biti usklađeni sa odredbama Zakona o odbrani, te da u slučaju da je bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt u suprotnosti s odredbama ovog zakona, odredbe ovog zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona ili podzakonskog akta neće biti pravosnažne ni važeće“, zaključio je dr. Kržalić, prenosi INS.
(INS.ba, 19.10.2017)