Objavljeno: 7. 5. 2025. godine
Direktni i indirektni finansijski gubici uzrokovani kibernetičkim napadima, u proteklih pet godina na globalnom nivou, iznosili su gotovo nevjerovatnih 24 biliona američkih dolara. Poređenja radi, to je otprilike 15,5 miliona godišnjih budžeta BiH. Bilježi se, također, kontinuiran rast sofisticiranih oblika napada – od „zero-click“ eksploatacija do zloupotrebe blockchain tehnologije, dok mogućnosti zloupotrebe umjetne inteligencije praktično još nije moguće ni predvidjeti.
BiH nije izuzetak te bilježi sve veću učestalost kibernetičkih napada usmjerenih prema građanima, državnim institucijama i privatnom sektoru. Prisjetimo se samo nekih od poznatih nedavnih događaja, kada su mete kibernetičkih napada bili Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, preduzeće Sarajevogas, te potom bolnica u Banjoj Luci i pojedini fakulteti, kao i kontinuirane dojave o eksplozivnim napravama širom BiH.
Uprkos tome, vlasti malo ili gotovo ništa ne rade kako bi unaprijedile otpornost naše zemlje i njenih građana u digitalnom prostoru. BiH još uvijek nema državne strategije za kibernetičku sigurnost, kao ni CERT (eng. „Computer Emergency Response Team) tim na državnom nivou koji bi, hipotetički gledano, bio nadležan da se slični napadi na institucije što adekvatnije preveniraju. Na to sve treba dodati i da je digitalni prostor Zapadnog Balkana, uključujući BiH, sve više izložen širenju propagande, dezinformacija i geopolitičkog uticaja, na što je nedavno upozorio i ministar vanjskih poslova Velike Britanije, David Lammy.
Centar za sigurnosne studije apeluje na vlasti u BiH da što prije pristupe usvajanju normativno pravnog okvira za kibernetičku sigurnost, a samim time i ispunjavanju preuzetih međunarodnih obaveza. To se, prije svega, odnosi na dodatno usklađivanje BiH propisa o kibernetičkom kriminalu s EU pravnom stečevinom te potpisivanje drugog dodatnog protokola Budimpeštanske konvencije o kibernetičkom kriminalu, koji predstavlja odgovor na sve kompleksnije oblike kibernetičkog kriminala i potrebu za hitnijim, efikasnijim i pravno utemeljenim pristupom elektronskim dokazima.
Svi politički akteri, kao i institucije, moraju preuzeti odgovornost za sve posljedice koje sa sobom nosi zanemarivanje digitalne sigurnosti. Sve dok izostaje sistemski odgovor, građani i privreda BiH ostaju nezaštićeni u digitalnom prostoru, a država ranjiva na sofisticirane oblike kriminala i stranog uplitanja.