Sarajevo, 14. 05. 2025. godine
Uprkos tome što se svaki korak Bosne i Hercegovine (BiH) ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU) treba posmatrati pozitivno, kako je to naglasio i šef Delegacije EU u BiH, ambasador Luiđi Soreka, prilično je nejasno kako se za predmetnu odluku postigao konsenzus o ovom delikatnom pitanju a još veću nedoumicu izaziva i vremenski termin donošenja iste.
Podsjećanja radi, Vijeće ministara BiH (VM) je još 14. februara dalo saglasnost za privremenu primjenu Sporazuma sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), te ga dostavilo Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru, odnosno saglasnost da se isti zaključi i, u ime BiH, potpiše predsjedavajuća VM, gospođa Borjana Krišto.
Za razliku od ostalih zemalja regiona, u kojima će se saradnja sa Frontex-om odvijati isključivo putem granične policije, osoblje koje rasporedi Frontex u BiH, bit će pod komandom, ne samo Granične policije BiH, već i entitetskih i kantonalnih policijskih struktura. I u ovom slučaju pravi se nonsens, baš kao i u vezi političkog dogovora o saradnji i uspostavi kontakt tačke za saradnju sa EUROPOL-om u BiH.
Tadašnji kompromis, o smještaju Ureda za saradnju sa EUROPOL-om u zgradi Trg BiH, na koji je nažalost iz pragmatičnih razloga pristala i EU, u praksi je dovelo do značajnih problema za funkcionisanje bh Ureda. Same odredbe sporazuma, značile su da se postojeće agencije doslovno bore za saradnju i razmjenu informacija koje se dostavljaju EUROPOL-u, a Ured nije normativno-pravno uspostavljen. Uposlenici su i dalje zaposleni u svojim matičnim strukturama, a da i ne govorimo o primjedbama međunarodnih aktera koji žele vidjeti ovaj Ured zajedno sa ostalim državnim uredima koji sarađuju sa INTERPOL-om, SELEC-om i ostalim strukturama. Standard je da se ova saradnja obavlja sa jednog mjesta i uz visoke sigurnosne standarde u obavljanju poslova razmjene obavještajnih podataka i ostvarivanja operativne saradnje sa međunarodnim policijskim strukturama. Izmještanje Ureda za saradnju sa EUROPOL-om iz prostorija Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT), gdje su prirodno smješteni uredi za policijsku međunarodnu saradnju, uzrokovao je niz navedenih problema i u praksi se vjerovatno mogu očekivati i slični problemi u saradnji sa FRONTEX-om.
Drugi, pomalo začuđujuć razlog za donošenje odluke i saglasnosti Predsjedništva na sporazum, odnosi se na sam termin donošenja. Vjerovatno je isti bio koordiniran sa odlukama koje je morao donijeti Evrpski parlament i Evropsko vijeće, ali unutrašnji političko-sigurnosni ambijent je znatno drugačiji od vremena kada je parafiran ovaj sporazum u VM. Od tog vremena došlo je do narušavanja ustavno pravnog poretka u BiH, institucije Republike Srpske donije su niz odluka koje podrivaju institucije BiH a Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) pruža otvorenu podršku i zaštitu osobama koje se nalaze na centralnoj potjernici Suda BiH, praktično urušavajući vladavinu prava u BiH.
Nesporan je značaj ispunjavanja uslova BiH za pridruživanje EU, a posebno dosljednoj implementaciji pravne stečevine EU, ali se na tom putu mora prvenstveno voditi računa o interesima države i kontekstu donošenja odluka. Svjedočimo, na primjeru saradnje sa EUROPOL-om, da politički dogovori nisu uvijek pragmatični kada dođe do realizacije.
Stoga, ostaje nejasno zašto se Predsjedništvo BiH odlučilo za donošenje jedne ovakve odluke u ovom trenutku, kada se vodi senzitivna politička borba u nadmetanju pojedinih nivoa vlasti za prevlast i dominaciju u sigurnosnom sektoru ali i ozbiljnom podrivanju vladavine prava, koji duboko uznemirava i zabrinjava sve građane u BiH.