Sarajevo, 20. 5. 2024.

Nedavno objavljeni rezultati istraživanja američkog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) još jednom su potvrdili potpuni krah aktuelne vlasti u provođenju politika integrisanja BiH u NATO. Podatak da samo 3% Srba u BiH podržava članstvo u NATO, dok je 61% eksplicitno protiv bilo kakve veze s NATO-om, jasno ukazuje da je Dodikova politička opcija daleko uspješnija u promovisanju svojih interesa u odnosu na partnere u državnoj vlasti.

Začuđujuće je da niko od predstavnika HDZ-a BiH i „Trojke“ ne čini skoro ništa kako bi zastupali politiku za koju se deklarativno zalažu, a što bi im trebala biti i obaveza u odnosu na iskazane interese i stavove njihovih glasača. Nedvojbeno i Bošnjaci i Hrvati u BiH iskazuju interes za evroatlanske težnje i vrijednosti otvorenih i demokratskih društava. Na to ukazuje i najnovije istraživanje IRI-a po kojem 61% Hrvata i čak 76% Bošnjaka smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Međutim, sudeći po nedostatku komentara i stavova političara o ovom pitanju, izgleda da uopšte ne mare za jasno artikulisane interese većine građana ili su se pomirili s očiglednim neuspjehom svoje politike u odnosu na Dodikove robusne i jasno definisane ciljeve.

Činjenice same po sebi govore u prilog ovoj konstataciji, ali i o uspjehu čitavog niza dezinformacijskih kampanja koje sprovodi Rusija putem svojih proxy-ija u BiH.  Od avgusta prošle godine na sjednicama Vijeća ministara BiH nije se našla niti jedna tačka vezana za NATO, kao što su to obećali lideri SNSD-a, Dodik i gđa Željka Cvijanović. Program reformi za 2023. godinu, koji je u prethodnim godinama redovno dostavljan u sjedište NATO-a, nije našao svoju prohodnost čak ni unutar Komisije za saradnju sa NATO-om, kojom predsjedava zamjenik ministra vanjskih poslova i sekretar HDZ-a BiH za međunarodnu saradnju, g. Josip Brkić.

Ambasadorica SAD-a u NATO-u, gđa Julianne Smith, u nedavnom intervju pozvala je zemlje članice Zapadnog Balkana da izdvajaju više za odbranu, jer to nalaže geopolitička situacija u svijetu. U odnosu na BiH, kazala je da se poduzimaju koraci na produbljivanju partnerstva s NATO-om, ali i da se očekuje transformacija i modernizacija oružanih snaga te izgradnja infrastrukture i dostizanja interoperabilnosti s ostalim članicama NATO-a. Naglasila je i da se do samita NATO-a u Vašingtonu, na kojem će se ujedno obilježiti i 75 godina postojanja najjače vojno-političke alijanse u historiji čovječanstva, očekuje da dvije trećine članica dostignu cilj izdvajanja za odbranu od 2% BDP-a.         Svakako da se to očekuje i od zemlje aspiranta za NATO članstvo, ali svjedočimo da su izdvajanja za našu vojsku na nivou od 0,8% visine BDP-a. Nastojanja ministra Heleza da se pokuša izboriti za veća budžetska izdvajanja za Ministarstvo odbrane i Oružane snaga BiH skoro s podsmijehom je komentarisao aktuelni kadar SNSD-a, ministar finansija i trezora g. Srđan Amidžić. Kako njegove partnerske kolege iz državne koalicije, ali i sa ostalih nivoa vlasti, nisu pokazale poseban interes ili zagovorale u političkim pregovorima identičan stav, stiče se utisak da ne postoji pretjerani interes za stavove građana koji članstvo u NATO-u vide kao garanciju mira i sigurnosti. Podsjećamo, nalazi nedavno sprovedenog istraživanja CSS-a o vanjskopolitičkoj i unutrašnjoj poziciji BiH u određenoj mjeri korespondiraju s nalazima IRI istraživanja. Iako rađeno na manjem uzorku, 57% svih ispitanih opredijelilo se za evroatlanske integracije. Kada se posmatraju samo NATO integracije, one najveću podršku imaju među Bošnjacima i onima koji se nisu etnički izjasnili, dok se samo 3% Srba ispitanika opredijelilo za ovu opciju.

Dugo su u javnom diskursu nove vlasti opravdanje tražili u izdaji državnih interesa prethodne vlasti, ali nakon skoro godinu i pol neučinkovitog mandata po pitanju integrisanja u NATO, moramo se zapitati koju stvarno politiku promovišu politički lideri.

Svakako je za vlast nepopularno povećavati izdvajanja za odbranu nauštrb socijalnih davanja, ali se čak i jedna njemačka državna koalicija, predvođena socijalistima, liberalima i zelenim, odlučila za provođenje takvih nepopularnih mjera pravilno sagledavajući kretanja na globalnom nivou. Stara krilatica kaže „ko ne hrani svoju vojsku, hraniće tuđu“ pa se nadamo da će vlast imati na umu ovu vjekovnu mudrost prilikom definisanja javnih politika koje bi trebale u najvećoj mjeri biti usmjerene na interese građana.