Sarajevo, 22. 01. 2024. godine
Primjena moderne tehologije ključna je za efikanost obavljanja policijskih poslova u savremenom dobu. Kamere za tijelo policijskih službenika (eng. „body–worn cameras“) spadaju u kategoriju modernih tehnoloških rješenja u sferi policijskog djelovanja. Osnovna namjena im je poboljšanje interakcije između policijskih službenika i građana, olakšavanje postupaka dokazivanja u različitim slučajevima i suzbijanje korupcije. Ove naprave su prvi put upotrijebljene 2005. godine u Velikoj Britaniji, a danas ih koriste policijske strukture u državama diljem svijeta. Iskustva država koje su implementirale sistem „body – worn“ kamera su pretežno pozitivna, a najviše se ogledaju u smanjenju broja lažnih i neutemeljenih prijava protiv policijskih službenika.
Susjedne države Republika Hrvatska i Republika Srbija već su započele sa implementacijom sistema „body – worn“ kamera. Ovaj trend prati i Bosna i Hercegovina, konkretno Kanton Sarajevo, čije Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP KS) treba započeti s upotrebom kamera ove vrste u drugom kvartalu 2024. godine – prva faza implementacije će se odnositi na pripadnike saobraćajne policije.
Postoje različite vrste „body–worn“ kamera i njihovih pratećih sistema, a osnova funkcionisanja je ista. Kamera je zakačena za uniformu policijskog službenika i snima njegovu cijelu smjenu ili je službeniku dozvoljeno da sam odredi koje interakcije s građanima je neophodno snimiti te manualno pokreće rad kamere. Na osnovu fotografija koje su objavili različiti bosanskohercegovaki portali, kamere koje će koristi pripadnici saobraćajne policije MUP-a KS pružaju mogućnost uređenja primjene sistema na oba definisana načina. Radi se o Hytera VM780 kamerama povezanim sa Hytera digitalnom platformom za upravljajnje dokazima, koja garantuje zaštitu pribavljenih podataka.
Pitanja koja se odnose na ovu vrstu prikupljanja podataka uređena su Zakonom o policijskim službenicima Kantona Sarajevo, a javnost predviđa da će konkretan način primjene kamera biti uređen posebnim pravilnikom. Posebna pažnja pri uređenju ovog pitanja treba se pridati segmentu suzbijanja korupcije. Neophodno je definisati najefikasniji način kontrole primjene sistema „body–worn“ kamera kako bi se u najvišem mogućem stepenu suzbila korupcija (npr. ad hoc kontrolne grupe u okviru MUP-a KS).
Najveću zabrinutost, kada je riječ o„body–worn“ kamerama, izazivaju pitanja zaštite ljudskih prava, konkretno prava na privatnost i zaštite ličnih podataka. Prava građana BiH su garantovana Ustavom BiH, međunarodnim konvencijama i ugovorima te domaćim zakonima.
Najznačajniji dokument koji se odnosi na zaštitu ljudskih prava u BiH je Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine, koja se sa svojim protokolima direktno primjenjuje u BiH i ima prioritet nad svim ostalim zakonima. Članom 8. Konvencije garantovano je pravo na privatnost, a ono je u neraskidivoj vezi sa zaštitom ličnih podataka.
Pitanje zaštite ličnih podataka u BiH uređuje Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, a značajan je i Protokol CETS 223 kojim je izmjenjena i dopunjena Konvencija za zaštitu pojedinaca u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka (Konvencija 108). Kroz pomenute domaće zakone i međunarodne dokumente jasno su definsana prava i obaveze svih sudionika u procesu prikupljanja podataka „body–worn“ kamerama. Zakonski okvir u BiH postoji i formalno štiti građane od kršenja njihovih prava te štiti njihove lične podatke od svakog oblika zloupotrebe, ali ključ za njegovo ostvarenje jeste adekvatna sprovedba od svih relevantnih aketra.
Građane je neophodno informisati o „body–worn“ kamerama i pratećim sistemima, a policijskim službenicima koji budu uključeni u primjenu istog pružiti konstantne edukacije zasnovane na dobrim praksama i psihološku podršku. Naime, strana praksa pokazuje da su policijski službenici opremljeni „body–worn“ kamerama podložniji „burnout“ sindromu i manjku motivacije za rad zbog činjenice da ih neko snima. Adekvatna psihološka podrška može znatno utjecati na prevenciju pomenutih problema. MUP KS ima priliku pokazati kako „body–worn“ kamere mogu napraviti pomak u policijskom djelovanju te, ukoliko na adekvatan način ovaj sistem implementiraju, mogu služiti kao primjer drugim policijskim agencijama u BiH.
Za više informacija o navedenoj tematici, pročitajte naše istraživanje ovdje.