Članovi Predsjedništva BiH pismo američkog ministra vanjskih poslova Michaela Pompea trebali bi shvatiti kao apel da na nekoj od narednih sjednica konačno pokrenu raspravu o NATO-u.

Rekao je ovo u razgovoru za Vijesti.ba, direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović, komentarišući Pompeov poziv upućen kolektivnom šefu države da prihvati Nacionalni godišnji program vezano za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP).

Naš sagovornik ističe kako se nakon ovakvog poteza Pompea može očekivati pojačani američki angažman u BiH.

– Vjerovatno su ovo na neki način i određeni imputi novom američkom ambasadoru koji uskoro treba da preuzme dužnost u Sarajevu – mišljenja je Hadžović.

Navodi kako je Pompeo istovremeno poslao poruku na dvije strane – dvojici članova Presjedništva BiH iz FBiH Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, te predsjedavajućem Predsjedništva BiH iz RS-a Miloradu Dodiku.

– Gospodinu Dodiku poručio je da se opredijeli, ali i dobro razmisli o svojim izjavama kojima se protivio aktivaciji Godišnjeg nacionalnog programa, kao i vezivanja RS-a za odluku Srbije o vojnoj neutralnosti – ističe Hadžović.

Istovremeno, nastavlja, Pompeo je Džaferoviću i Komšiću poručio da BiH ne može živjeti od pukog pozivanja na dokumente koje su naše institucije usvojile vezano za NATO, već da se moraju mnogo više angažovati kako bi se ono što je dogovoreno i implementiralo.

– Oni moraju malo konkretnije djelovati, odnosno pokušati iznaći politički konsenzus kako bi se realizovalo ono što je dogovoreno oko NATO-a – izdvajanje više sredstava za OSBiH, njihovu modernizaciju i interoperabilnost s ostalim zemljama članicama – pojašnjava Hadžović.

Nažalost, kako kaže, u realnosti budžet države BiH to ne odražava, jer se obećanja nisu ispuinila.

– S ovakvim budžetom BiH ne može dalje napredovati, jer se treba iznaći nekih 500 miliona za modernizaciju OSBiH u periodu 2017-2027., kao što je to i dogovoreno Pregledom odbrane – potcrtava Hadžović.

Podsjeća kako su Džaferović i Komšić na neki način već pokušali iznaći mogućnost aktivacije Godišnjeg nacionalnog plana, prije svega političkim ucjenama.

– Rekli su da neće dati saglasnost za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara koji ne bude podržavao aktivaciju MAP-a – dodaje Hadžović.

S druge strane, naglašava, imamo konkretna djela predsjednice RS-a Željke Cvijanović, koja nije dozvolila članovima Komisije za NATO integracije iz RS-a da prisustvuju sjednici na kojoj je trebao biti usvojen prvi Nacionalni godišnji program.

– Ja to smatram i skandaloznom i veoma opasnom pojavom, jer su iz RS-a upućene direktne instrukcije zaposlenima u institucijama BiH. Mora se iznaći modus da se tome stane ukraj – zaključuje Hadžović.

D.K.
(vijesti.ba, 13.01.2019.god.)