Sarajevo, 30. 7. 2025. godine
Nakon poduže pauze, na sjednici Vijeća ministara BiH (VM BiH), pojavila se tačka dnevnog reda vezana za usvajanje Informacije o stanju sigurnosti u BiH za 2024. godinu, koju je predložilo Ministarstvo sigurnosti BiH (MS BiH). Predmetna tačka se trebala razmatrati na 86. sjednici VM BiH, održanoj 22. 7. 2025. godine. Kako se može vidjeti iz saopštenja sa sjednice, ista nije uvrštena u dnevni red, a samim tim i javnost je ostala uskraćena za podatke koji bi trebali pružiti institucionalni osvrt na stanje kojem svakodnevno svjedočimo čitajući stupce crne hronike u medijima.
U vrijeme kada su građani izloženi brojnim informacijama o kriminalu svih pojavnih oblika, od vlasti se s pravom očekuje da predoče javnosti rezultate svog institucionalnog odgovora na zaštiti građana i društva. Podsjetimo da su izdvajanja za javnu sigurnost, odnosno policijske strukture u BiH, uveliko premašila 1,1 milijardu KM pa je, stoga, javnost zainteresovana za rezultate rada tih institucija. Kao što vidimo, takve informacije su uskraćene javnosti od političkih koalicionih partnera u državnoj vlasti.
Posljednja informacija o stanju sigurnosti dostupna je na stranici MS BiH za 2022. godinu, koju je VM BiH usvojilo 14. 6. 2024. godine, dakle s godinom zakašnjenja. Izvještaja za 2023. godinu nema dostupnog na stranici MS BiH pa pretpostavljamo da nije naišao na interes ili saglasnost VM BiH, u formi za koju pretpostavljamo da je predložena od nadležnog ministarstva.
S druge strane, evropski standardi, kojima deklarativno težimo, nalažu redovno informisanje javnosti o rezultatima operativnih aktivnosti sigurnosnih službi. Tako se, na internet stranici EMPACT-a (Evropska multidisciplinarna platforma protiv kriminalnih prijetnji), mogu pronaći podaci da je, u okviru operativnih akcionih planova za 2024. godinu, pokrenuto preko 6.600 istraga, oduzeto preko 2 milijarde KM nezakonito stečene imovine, zaplijenjeno oko 85 tona droge, uhapšeno preko 13,5 hiljada kriminalaca te oduzeto skoro 2 hiljade komada ilegalnog oružja. Tako građani, u modernim društvima, konzumiraju demokratske vrijednosti i principe, odnosno pravo na informisanost i procjenu rezultata rada onih koji troše njihova budžetska sredstva.
Još poraznije od navedenog odnosa izvršne vlasti prema javnosti, uporna je šutnja i nedostatak empatije za katastrofalno stanje u društvu kako građana tako i stručne javnosti, parlamentaraca, nevladinog sektora i medija, a koji su aktivni akteri nadzora i kontrole nad sektorom sigurnosti. Upravo nedostatak glasa i aktivizma u borbi za garantovana demokratska prava omogućava vlastima komotno i ugodno ponašanje nametanjem tema i skretanjem fokusa javnosti na pitanja koja su u njihovom ličnom ili partijskom interesu.
O samom kvalitetu informacije o stanju sigurnosti, koja se povremeno predočava javnosti, nekom ćemo drugom prilikom, ali i letimičnim pogledom se može zaključiti da je daleko od friendly sadržaja priličnom digitalnoj eri i s recidivima forme izvještavanja s kraja prošlog vijeka.